Prisjećajući se se svoga odrastanja i neprestanog trčanja, ali i umora koji je bio jedan od ključnih razloga zašto sam išla spavati odmah poslije crtića, ne mogu se sjetiti ikoga od djece tko je bio povećane tjelesne težine niti je imao zdravstvenih teškoća…Osim toga, bio je dovoljan samo jedan crtić za smirivanje pred spavanje koji se emitirao netom prije dnevnika.

“Prekomjerna tjelesna masa i debljina izravno su povezane s nezaraznim bolestima koje su opasne po život poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i raka. Kako bi nadolazeće generacije imale svijetliju budućnost moramo implementirati politike utemeljene na znanosti i podacima koje mogu pomoći smanjiti učestalost debljine u djece, promičući zdraviju prehranu i tjelesnu aktivnost”,rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacijeza Europu u jednom od obraćanja uslijed pandemije COVID-19. (objavljeno na web stranici HZJZ https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/visoke-stope-debljine-u-djece-alarmantne-su-s-obzirom-na-predviden-utjecaj-covid-19-pandemije/).

Iz perspektive jednog odgojitelja mogu reći da su u Republici Hrvatskoj strategije za promjenu prehrambenih navika i razine tjelesne aktivnosti za djecu predškolske dobi nedostatne. Dok se u jednu ruku jako puno novaca troši na uređenja dječjih igrališta, u drugu se zanemaruju osnovni oblici kretanja. Dok ista ta uređena vrtićka dvorišta nude strukturiranu igru, zanemaruje se inicijativnost, kreativnost, divegentnost, samoorganizacija dječje igre.. Dok jedno ministarstvo naglašava važnost boravka na zraku, taj isti boravak se svodi na zadovoljavanje silnih propisa drugoga ministarstva… Više možete pročitati ovdje: https://www.mingo.hr/public/trgovina/vodic_o_sig_djec_igr_09022016.pdf

Za aktivnosti u prirodnom okruženju vrijede drugi propisi. I oni su uglavnom sigurnosni…

Učenje u prirodnom okruženju može obuhvatiti čitav niz mjesta ili staništa, uključujući: školske prostore, lokalne parkove, vodu, živice, zidine, vrtove, šume, parkove, poljoprivredna zemljišta, zoološke vrtove, botaničke vrtove, stijene, obalna područja, ribnjake, rijeke, močvare i planine…

---

Nakon dva desetljeća, 21. stoljeće nudi nam mogućnost ponovnog povezivanja djece s prirodnim okolišem. Kako bi uklonili strahove i zabrinutost, u nekim europskim zemljama poput Danske savjetnici organiziraju izlete, gdje praktičari mogu vidjeti različite prakse npr. gdje djeca koriste oštre alate, spavaju vani bez obzira na vremenske uvjete.

Primjer igre u prirodi

Skeptici su mišljenja da se radi o mitovima, a zapravo su siromašni informacijama poput ovih:

• Navike svježeg zraka i vježbe, koje ako budu uspostavljene prije nego što djeca napune 7 godina, vjerojatno će ostati s njima kroz život

• Te aktivnosti također pomažu u poticanju poštovanja i ljubavi prema okolišu, što će biti važno u buduće borbe protiv globalnog zagrijavanja i onečišćenja

• Djeca trebaju doživjeti strahopoštovanje i čudo prirodnog svijeta kako bi shvatili veličinu onoga što im život ima za ponuditi

Djeca se bave okolišem na način koji je prikladan dobi / fazi, ali  što je više moguće inicirano i vođeno dječjom motivacijom. Voditelji/praktičari trebaju omogućiti prostor za što je moguće sigurniju i kreativnu slobodnu igru, dok se riskiranje smatra ključnim za taj proces  npr. rizik boravka djeteta u prirodi po svim vremenskim uvjetima.

Osim dr. Hans Henri P. Kluge i američki autor Richard Louv u svojoj sedmoj sedmoj knjizi “Posljednje dijete u šumi” opisuje simptome “poremećaja nedostatka prirode” kao probleme povećanja tjelesnih i duševnih zdravstvenih problema kao što su pretilosti, alergija, depresije i neželjenih ponašanja, jer vjeruje da su ti problemi povezani s prekidom veze između djece i njihovog prirodnog okruženja.

Uzroci povećane tjelesne težine i pretilosti loše su prehrambene navike koje proizlaze zbog sve dostupnije gotove i polugotove hrane te smanjene tjelesne aktivnosti u djece uslijed razvoja sjedilačkih navika uz televiziju, mobitele i računala.

Glasne misli???….Samo sam htjela napisati da je povećanje pretile djece predškolske dobi od ped.god. 2013./2014. do danas 5% (uzorak oko 1000 djece u Slavonskom Brodu).