
Hvala Irma 🙂
Mentorstvo je vrlo zahtjevan odnos između odgojitelja mentora i odgojitelja pripravnika, koje podrazumijeva profesionalnu i osobnu uključenost u osposobljavanju odgojitelja pripravnika za njegov budući posao. Pripravnik u predškolskom odgoju i obrazovanju je odgojitelj bez radnog iskustva u struci. Nakon godinu dana pripravničkog staža, odgojitelj pripravnik polaže stručni ispit. Svrha je stručnog ispita ustanoviti osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje odgojiteljskog poziva.
Stažiranje pripravnika ostvaruje se na temelju programa koji predlaže povjerenstvo za stažiranje, a donosi ga Odgojiteljsko vijeće. Povjerenstvo za stažiranje čine ravnatelj vrtića, odgojitelj mentor i stručni suradnik. Program stažiranja donosi se u roku od 15 dana od dana početka radnog odnosa odgojitelja pripravnika. Evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža, u pravilu, vodi mentor.
Dobro došli na web trgovinu… Pogledaj više na https://sb-studiobee.com/Uloga mentora
“Uvodi pripravnika u odgojnu skupinu, upoznaje s odgojiteljem partnerom, djecom i roditeljima.
Upoznaje ga s orijentacijskim i tjednim planom i programom odgojne skupine i pruža model suvremenog odgojitelja u neposrednom radu s djecom tijekom hospitiranja pripravnika.
Uključuje pripravnika u neposredan rad s djecom i potiče stalnu refleksiju o odgojno- obrazovnoj praksi.
Pomaže pripravniku u uspješnijem i pravovremenom prepoznavanja potreba djeteta i njihovom zadovoljavanju.
Daje model uspješne suradnje s roditeljima, kao i timskog rada s ostalim djelatnicima.
Kao član povjerenstva sudjeluje u praćenju i procjenjivanju napretka pripravnika i izradi završnog izvješća o stažiranju.“
PROCES STAŽIRANJA
Odgojitelj-pripravnik treba biti nazočan radu mentora najmanje 30 sati tijekom stažiranja, a mentor je obvezan biti nazočan radu pripravnika najmanje 10 sati.
Proces stažiranja potrebno je provoditi kontinuirano kroz međusobno povezane etape stažiranja:
- Etapa informiranja i programiranja (trajanje 2 tjedna) – prijem odgojitelja pripravnika u vrtić te upoznavanje s Programom stažiranja i članovima povjerenstva, upoznavanje konkretnog vrtića i odgojne skupine, upoznavanje plana i programa rada vrtića, upoznavanje prostornih i materijalno- tehničkih mogućnosti te organizacije rada vrtića, upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom i evidencijom, upoznavanje s Programskim usmjerenjem i kurikulumom za rani predškolski odgoj i obrazovanje, stručno usavršavanje- oblici, sadržaji, upoznavanje s programima koji se ostvaruju u vrtiću (Redoviti programi , Program predškole), uređenje prostora vrtića, upoznavanjasvih akata i propisa, Ustava RH te načinom vođenja dnevnika stažiranja
- Etapa hospitiranja, analiziranja, asistiranja (trajaje 2 mjeseca) – način pripremanja i izrade didaktičkih pomagala i svih poticaja za ostvarivanje odgojno- obrazovnog rada iz svih područja, sastav odgojne skupine: individualne razlike među djecom, način zadovoljavanja dječjih potreba i zastupanje dječjih prava, izbor sadržaja i aktivnosti od strane djece i odgojitelj, interakcijsko- komunikacijske odnose odgojitelj-dijete-roditelj, organizacija rada – mikro i makro organizacija od dolaska do odlaska djece iz vrtića, način planiranja, evidentiranja i valoriziranja odgojno-obrazovnog rada- kroz korištenje stručne literature i svih stručnih materijala s kojima vrtić raspolaže, upoznati makro planove – tromjesečne, mikro planove – tjedne, dnevne planove, valorizacija tromjesečna, godišnja, planiranje i realizacija plana suradnje s roditeljima kroz sve oblike i sadržaje (roditeljski sastanci, komunikacijske i kreativne radionice, kutići za roditelje, svečanosti s roditeljima, individualni razgovori), praktično upoznati sve oblike stručnog usavršavanja: timski sastanci u vrtiću, radionice, odgojiteljsko vijeće, stručni aktivi, usavršavanje izvan ustanova, intenzivno pratiti stručnu literaturu (predviđena programom), uključivati se u akcijsko istraživanje i projektni rad
- Etapa pripremanja i izvođenja odgojno-obrazovnog procesa uz stručnu potporu i samostalno (trajanje 7,5 mjeseci) – planiranje, ostvarivanje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, izrada makro plana s elementima: razvojne zadaće, vrste djelatnosti, materijalno- organizacijski uvjeti, izrađuje mikro plan s konkretnim djelatnostima prema metodičkom slijedu, redovito dnevno planira i vodi dnevne zabilješke o reakcijama djece, ekspresiji i svim relevantnim podacima, vođenje valorizacije ostvarenog odgojno-obrazovnog procesa, izvješća i praćenje perioda adaptacije, tromjesečno praćenje razvojnog statusa djeteta te izbor sadržaja i djelatnosti za poticanje pojedinog razvoja, priprema i osiguravanje materijalnih uvjeta (prostornih i sadržajnih) za realizaciju planiranih zadaća, pratiti napredovanje djece, djece s posebnim potrebama i prilagođavati odgojne postupke i sadržaje, redovito se stručno usavršavati i sudjelovati u svim navedenim oblicima stručnog usavršavanja, individualno usavršavanje, timski sastanci u vrtiću, radionice sa stručnim timom
- Etapa samostalnog izvođenja odgojno-obrazovnog procesa i završne evaluacije – samostalno pripremanje, vođenje i izvođenje odgojno-obrazovnog rada, završna evaluacija pripravnikovih postignuća, pristupa završnoj provjeri- polaganju stručnog ispita, prijava pripravnika na stručni ispit
PROGRAM POLAGANJA STRUČNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU – USMENI DIO STRUČNOG ISPITA
- TEME I PITANJA OPĆEG DIJELA PROGRAMA ZA USMENI DIO STRUČNOG ISPITA
• Biranje zastupnika za Sabor Republike Hrvatske
• Predsjednik Republike Hrvatske
• Vlada Republike Hrvatske
• Nadležnost Sabora Republike Hrvatske
• Ustavni zakon o ljudskim pravima
• Tijela lokalne uprave i samouprave
• Županijski ured i njegova funkcija
• Kako je organiziran odgojno-naobrazbeni sustav u Republici Hrvatskoj?
• Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića
• Obvezatna pedagoška dokumentacija u dječjem vrtiću
• Opći akti u dječjem vrtiću
• Kadrovska struktura u dječjem vrtiću
• Pedagoški standard u predškolskom odgoju i izobrazbi
• Ciljevi i zadaće programskog usmjerenja
• Planiranje i programiranje odgojno-naobrazbenog rada
• Struktura rada odgojitelja
• Pravilnik o stručnim ispitima
• Propisana pedagoška dokumentacija koju vodi odgojitelj
• Odgojiteljsko vijeće
• Napredovanje odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću
• Koja bi se poboljšanja, prema Vašem mišljenju, mogla unijeti u zakonska i podzakonska rješenja u djelatnosti?
Prijedlog poveznica za informiranje:
1. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Dokumenti, zakonski i
podzakonski akti, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
https://mzo.gov.hr/pristup-informacijama/dokumenti-zakonski-i-podzakonski-akti-2080/dokumenti-zakonski-i-podzakonski-akti-1-rani-i-predskolski-odgoj-i-obrazovanje-2081/2081
2. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Odgoj i obrazovanje,
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj
https://mzo.gov.hr/odgoj-i-obrazovanje/109
TEME I PITANJA ZA PISMENI DIO STRUČNOG ISPITA
PRIMJERI TEMA I PITANJA ZA PISMENI I USMENI DIO ISPITA ZA ODGOJITELJE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
1. Dječji vrtić kao dječja kuća: od povijesne do suvremene perspektive
2. Polazišta Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz
perspektive suvremenog shvaćanja djetinjstva
3. Fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću kao podloga razumijevanju
dječjih potreba, prava i različitih strategija učenja
4. Integracijski pristup učenju djeteta rane i predškolske dobi i suvremene strategije učenja
5. Dječji projekti u odgojno-obrazovnom radu odgojitelja
6. Dječji vrtić – mjesto učenja i ţivljenja dječjih prava
7. Partnerstvo odgojitelja i roditelja u odgoju i poticanju razvoja djece
8. Vrijednosti Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao podloga za oblikovanje kurikuluma vrtića/skupine
9. Suvremeno shvaćanje djeteta i razvoj njegovih kompetencija
10. Ciljevi Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz
suvremene perspektive djeteta i djetinjstva
11. Poticajno prostorno-materijalno i socijalno okruţenje vrtića
12. Značajke kurikuluma vrtića iz perspektive suvremene organizacije odgojno-
obrazovnog rada s djecom
13. Vrednovanje kao pretpostavka osiguranja kvalitete u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
14. Vaţnost dokumentiranja u planiranju i oblikovanju kurikuluma vrtića
15. Suvremena shvaćanja djeteta rane i predškolske dobi kao podloga oblikovanju
kurikuluma
16. Profesionalni razvoj odgojitelja i suvremeni oblici stručnog usavršavanja
17. Odgojitelj refleksivni praktičar – istraţivač svoje odgojno-obrazovne prakse
18. Neodvojivost njege, odgoja i obrazovanja djece u jaslicama
19. Kultura vrtića – razumijevanje, istraţivanje, mijenjanje
20. Promatranje, praćenje i dokumentiranje dječjih aktivnosti
21. Uloge i postupci odgojitelja u aktivnostima djece
22. Inkluzivni odgoj i obrazovanje u ustanovi ranog i predškolskog odgoja
23. Postupci odgojitelja u procesu prilagodbe djeteta na novu sredinu jaslica/vrtića
24. Poticanje razvoja darovite djece u skupini
25. Ustanova za rani i predškolski odgoj – organizacija koja uči
26. Pluralizam i sloboda odgoja u dječjem vrtiću iz perspektive različitih programa koji se u vrtiću provode
27. Suradnički odnosi u vrtiću -pretpostavka razvoja suvremenog kurikuluma
28. Suvremeni mediji i poticanje dječje kreativnosti u vrtiću
29. Suvremene strategije učenja i poučavanja u poticanju razvoja istraţivačkih aktivnosti djece
30. Igra djeteta rane i predškolske dobi kao strategija učenja i osobnog razvoja
31. Uloga odgojitelja u poticanju i podrţavanju dječje radoznalosti za učenjem i
istraţivanjem
32. Akcijsko istraţivanje odgojitelja u funkciji unapreĎivanja odgojno-obrazovnog procesa
33. Uloga odgojitelja u oblikovanju projekta
34. Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije u vrtiću
Preporučena literatura:
1. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (2014).
2. Miljak, A. Istraživanje procesa odgoja i njege u dječjim jaslicama. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
3. Miljak, A. (1996). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb, Velika Gorica: Persona
4. Miljak, A.,Vujičić, L. (ur.). (2002). Vrtić u skladu s dječjom prirodom „Dječja kuća“. Rovinj: DV Neven.
5. Miljak, A. (2009). Ţivljenje djece u vrtiću : novi pristupi u shvaćanju, istraţivanju i organiziranju odgojno-obrazovnog procesa u dječjim vrtićima. Zagreb : SM naklada.
6. Miljak,A. (2009a), Integracijski pristup u ranom odgoju i obrazovanju na
konceptualnoj i/ili djelatnoj razini. Zbornik radova: Integracijski pristup kao načelo u radu s djecom predškolske dobi. Str.11-21.
7. Miljak, A. (2015). Razvojni kurikulum ranog odgoja. Zagreb: Mali profesor
8. Petrović-Sočo, B. (2007). Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje – holistički pristup. Zagreb: Mali profesor
9. Petrović – Sočo B. (2009). Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića, Zagreb, Mali profesor.
10. Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec A. (2008). Darovito je, što ću s njim : priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb: Alinea.
11. Ljubetić, M. (2012), Nosi li dobre roditelje roda. Zagreb: Profil.
12. Ljubetić, M., Mendeš,B. (2012). Prema kulturi (samo)vrednovanja ustanove ranog i predškolskog odgoja – izazov za promjene. Split: N. N. Mundić d.o.o.
13. Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb: Element d. o. o.
14. Slunjski E.(2001). Integrirani predškolski kurikulum –rad djece na projektima, Mali profesor. Zagreb.
15. Slunjski, E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću – organizaciji koja uči. Zagreb: Mali profesor. Visoka učiteljska škola u Čakovcu.
16. Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić zajednica koja uči. Zagreb: Spektar Media.
17. Slunjski, E.( 2012). Tragovima dječjih stopa. Profil knjiga d.o.o. Zagreb
18. Slunjski, E. i suradnici, (2015). Izvan okvira: kvalitativni iskoraci u shvaćanju i
oblikovanju predškolskog kurikuluma. Zagreb: Element d.o.o.
19. Slunjski, E. i suradnici, (2016). Izvan okvira 2:Promjena – od kompetentnog pojedinca i ustanove do kompetentne zajednice učenja.Zagreb: Element d.o.o.
20. Priručnik za samo vrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Zagreb: NCVVO, 2012.
21. Antulić Majcen, S., Pribela-Hodap, S. (2017). Prvi koraci na putu prema kvaliteti. Samovrednovanje ustanova ranga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.
22. Vujičić, L., Duh, M. (2009). Interdisciplinarni pristup učenju- put ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka-Maribor: Učiteljski fakultet Rijeka, Pedagoški fakultet Maribor
23. Vujičić, L. (2011). Istraţivanje kulture odgojno – obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor.
24. Vujičić, L. i sur. (2017). Razvoj znanstvene pismenosti u ustanovama ranog odgoja. Rijeka: Učiteljski fakultet.
25. Jurčević Lozančić, A. (2016). Socijalne kompetencije u ranome djetinjstvu. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
26. Katz, G., McClellan, E., (2005), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
27. Šagud, M. ( 2006) Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola Petrinja.
28. Šagud, M. (2002). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine.
29. Maleš, D. (ur.). (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.
30. Maleš, D., Milanović, M., Stričević, I. (2003). Ţivjeti i učiti ljudska prava. Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Filozofski fakultet Zagreb.
31. Konvencija o pravima djeteta. Dostupno na: https://www.unicef.hr/konvencija-o-pravima-djeteta/
32. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava os-igkovacic-
dj.skole.hr/…/NACIONALNI_PROGRAM_ODGOJA_I_OBRAZOVANJ.
33. Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine. http://www.savez-dnd.hr/wp-content/uploads/2014/11/01-Strategija-djeca- 2014-2020.pdf
34. Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Razvojno-primjereni program za rad s djecom s posebnim potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji
http://www.korakpokorak.hr/upload/kurikulum_za_inkluziju.pdf
35. Livazović, G., Alispahić, D., Terović, E. (2015). Inkluzivni odgoj i obrazovanje
priručnik. Dostupno na https://bib.irb.hr/datoteka/756708.INKLUZIVNI_ODGOJ_I_OBRAZOVANJE_DUG A_2015.pdf
36. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed.
37. Stokes Szanton, E. (2000), Kurikulum za jaslice, Razvojno primjereni program za rad s djecom od 0 do 3 godine. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak
38. Došen-Dobud, A. (2004). S djecom u jaslicama. Zagreb: Alinea.
39. Seitz, M., Hallwach, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.
40. Bouillet, D. (2018). S ONE STRANE INKLUZIJE DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI izvješće o provedenoj analizi pristupačnosti kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djeci u ranjivim situacijama u Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF.
https://www.unicef.hr/wpcontent/uploads/2018/12/S_one_strane_inkluzije_FINAL.pdf
Časopisi: Dijete, vrtić, obitelj; Ţivot i škola; Školski vjesnik i drugi (dostupni putem portala časopisa Hrčak).
O STRUČNOM ISPITU
Stručni ispit obuhvaća:
Pisani rad traje do četiri (4) sata. Od ponuđenih triju tema, na dan pisanja rada, pripravnici odabiru jednu. Teme su psihološke, pedagoško-metodičke naravi, a određuje ih tajnik ispitnog povjerenstva u suradnji s odgovarajućim članom ispitnog povjerenstva (najčešće profesor metodike) praktični rad s djecom usmeni ispit.
Praktični rad
Neovisno o tome je li pisani rad ocijenjen pozitivnom ili negativnom ocjenom, pripravnik prema prethodnom dogovoru s odgojiteljem sustručnjakom i stručnim suradnikom vrtića u kojem polaže stručni ispit počinje praktični rad s djecom koji je samostalno pripremio. Dva primjerka pisane pripreme pripravnik daje predsjedniku ispitnog povjerenstva prije održavanja praktičnog rada.
Usmeni ispit mogu polagati pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad. U prvom dijelu usmenog ispita ispituje se znanje iz metodike struke (povezano s održanim praktičnim radom) odgojitelja, odnosno prikazom praktičnog rada stručnog suradnika.
Nakon toga slijedi pitanje iz Ustava RH, ustroja predškolskog odgoja i rada u vrtiću, predškolskih propisa te pedagoške dokumentacije.
O STRUČNOM ISPITU
Stručni ispit obuhvaća:
Pisani rad traje do četiri (4) sata. Od ponuđenih triju tema, na dan pisanja rada, pripravnici odabiru jednu. Teme su psihološke, pedagoško-metodičke naravi, a određuje ih tajnik ispitnog povjerenstva u suradnji s odgovarajućim članom ispitnog povjerenstva (najčešće profesor metodike).
Praktični rad
Neovisno o tome je li pisani rad ocijenjen pozitivnom ili negativnom ocjenom, pripravnik prema prethodnom dogovoru s odgojiteljem sustručnjakom i stručnim suradnikom vrtića u kojem polaže stručni ispit počinje praktični rad s djecom koji je samostalno pripremio. Dva primjerka pisane pripreme pripravnik daje predsjedniku ispitnog povjerenstva prije održavanja praktičnog rada.
Usmeni ispit mogu polagati pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad. U prvom dijelu usmenog ispita ispituje se znanje iz metodike struke (povezano s održanim praktičnim radom) odgojitelja, odnosno prikazom praktičnog rada stručnog suradnika.
Nakon toga slijedi pitanje iz Ustava RH, ustroja predškolskog odgoja i rada u vrtiću, predškolskih propisa te pedagoške dokumentacije.
PLAN UPOZNAVANJA S PEDAGOŠKOM DOKUMENTACIJOM I OPĆIM AKTIMA U DJEČJEM VRTIĆU
PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA U DJEČJEM VRTIĆU
| 1. | Ljetopis dječjeg vrtića | sadrži povijest ustanove ili mjesta, podatke o pedagoškoj godini, pregled zbivanja i aktivnosti uz fotodokumentaciju, obljetnice i sl. |
| 2. | Matična knjiga djece | sadrži podatke o djetetu – upis, ispis, adresa, datum rođenja, imena roditelja |
| 3. | Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića | orjentacijski plan i program |
| 4. | Zapisnici s odgojiteljskih vijeća | vode se za sastanke odgojiteljskih vijeća, internih stručnih aktiva i radnih dogovora, sastanaka stručnog tima |
| 5. | Individualni dosje djeteta | vodi se za djecu s posebnim potrebama, dosje vode odgojitelji, pedagog, psiholog, defektolog i medicinska sastra |
| 6. | Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa dječjeg vrtića | donosi se do 31. kolovoza tekuće godine za svaku pedagošku godinu uz prethodnu raspravu i zaključke odgojiteljskog vijeća |
| 7. | Matična knjiga zaposlenih | sadrži evidenciju zamjena zaposlenika |
| 8. | Plan i program stručnog usavršavanja | obavezno vode ravnatelj, stručni suradnici i odgojitelji, a sadrži podatke o zaposleniku, oblik stručnog usavršavanja i datum prihvaćanja plana i programa na odgojiteljskom vijeću |
| 9. | Imenik djece | sadrži podatke o odgojnoj skupini djeteta, imenu i prezimenu, datumu rođenja, adresi stanovanja, broju telefona i osiguranja |
| 10. | Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine | vodi se za svaku odgojnu skupinu u dječjem vrtiću. Sadrži opće podatke o nazivu dječjeg vrtića, objektu, odgojnoj skupini, pedagoškoj godini za koju se vodi, ime i prezime i potpis odgojitelja koji rade u toj skupini, te potpis ravnatelja dječjeg vrtića. U knjigu se piše tromjesečni, tjedni i dnevni plan i program odgojno-obrazovnog rada; dnevna zapažanja; te tromjesečna i godišnja valorizacija odgojno-obrazovnog rada. |
OPĆI AKTI U DJEČJEM VRTIĆU
| 1. | Statut | – se temelji na zakonu o predškolskom odgoju; pobliže utvrđuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela; te uređuje druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove Određuje ustrojstvo dječjeg vrtića; status, naziv, sjedište; vrste i trajanje pojedinih programa; uvjete i načine davanja pojedinih usluga; radno vrijeme, ovlasti i odlučivanja pojedinih tijela; način rada stručnih tijela; način donošenja općih akata; naputak o proučavanju unutarnjeg ustrojstva; reguliranje poslovne tajne; imenovanje svih općih akata. |
| 2. | Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića | – temelji se na zakonu o predškolskom odgoju i statutu. Pobliže uređuje unutarnje ustrojstvo, te način obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića kao javne službe. |
| 3. | Pravilnik o radu | – uređuje odnose na radu, te regulira prava i obveze iz radnog odnosa. |
| 4. | Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika | prijave za upis djece su u svibnju; upisi su u lipnju; a u toku godine se upisuju djeca s liste čekanja. Prednost pri upisu djece u dječji vrtić koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili u državnom vlasništvu imaju djeca: roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, iz obitelji s troje ili više djece, zaposlenih roditelja, s teškoćama u razvoju, samohranih roditelja i djeca uzeta na uzdržavanje, u godini prije polaska u osnovnu školu, roditelja koji primaju dječji doplatak. |
| 5. | Pravilnik o zaštiti na radu Pravilnik o zaštiti od požara | Sadrži razrađene odredbe Zakona o zaštiti na radu prilagođene konkretnoj djelatnostiOdbor zaštite na raduPrije donošenja potrebno savjetovanje sa povjerenikom radnika za zaštitu na radu (najčešće u osobi sindikalnog povjerenika)Propisuje mjere i postupke za sprečavanje nastanka i širenja požara |
| 6. | Poslovnik o radu Upravnog vijeća | Sadrže odredbe o načinu sazivanja sjednica, predsjedanju, načinu donošenja odluka, sastavu, načinu rada na sjednicama, zapisniku, osobama koje se mogu pozvati na sjednice i slično. |
| 7. | Godišnji plan i program dječjeg vrtića | Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna, on obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece. |
Godišnji plan i program vrtića
Godišnji plan i program rada je, sam po sebi, jedan običan dokument, koji uz to sadrži i dodatne priloge kao što su: Sigurnosno-zaštitni i preventivni programi, Godišnji plan i program rada zdravstvene voditeljice, Plan i program rada tehničke službe te Godišnji plan i program rada tajnika. Na temelju godišnjeg plana i programa rada dječji vrtić obavlja svoju djelatnost te je isti, po donošenju, dužan dostaviti Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Prema članku 21. stavku 1. Zakona „Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 01. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.“ Prema stavku 2. istoga članka „Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna“ Stavkom 3. propisano je sve što godišnji plan i programa rada sadrži pa je tako navedeno da „Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.“ Iz zadnjeg stavka posebno je vidljiva sva kompleksnost godišnjeg plana i programa rada kao jednog uistinu značajnog dokumenta te ujedno i osnove za sav rada dječjeg vrtića u nadolazećoj pedagoškoj godini.
Kurikulum vrtića
Kurikulum vrtića je, pak, jedan znatno manje obiman dokument te je člankom 15. stavkom 8. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju propisano sljedeće: „Kurikulum dječjeg vrtića razrađen je prema Nacionalnome kurikulumu, a njime se utvrđuju programi i njihova namjena, nositelji i načini ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti i načini vrednovanja“. Prema stavku 7. spomenutoga članka „Nacionalni kurikulum i kurikulum predškole su dokumenti na temelju kojih se izrađuje kurikulum dječjeg vrtića.“ Za razliku od godišnjeg plana i programa rada, vrtić nije obavezan dostavljati svoj kurikulum Ministarstvu znanosti i obrazovanja, no prema prethodnom rješenju zakonodavca ipak ga je dužan izrađivati svakih 5 godina.
RAZVOJNA MAPA DJETETA
Individualna razvojna mapa prikaz je osnovnih prekretnica u mentalnom i tjelesnom razvoju djeteta od rođenja do sedme godine. Na razumljiv i jednostavan način opisuje karakteristične promjene i moguća odstupanja, a namijenjena je odgojiteljima i roditeljima kao orijentacijska osnova za praćenje razvoja djeteta i organiziranje njegove aktivnosti.
Način vođenja individualne razvojne mape nije definiran. Svaki odgojitelj na svoj način prilazi osmišljavanju izgleda mape. Ovisno o našim osobnim sklonostima svatko od odgojitelja nastoji što objektivnije zabilježiti važne trenutke u razvoju djeteta.
Individualne razvojne mape mogu sadržavati:
· Fotografiju djeteta s osnovnim podacima (ime i prezime, datum rođenja, imena roditelja, braće i sestara, datum upisa u dječji vrtić)
· Anegdotske bilješke djeteta
· Likovne radove
· Zapažanja o djetetu – fotografije s opisom djeteta u aktivnosti
· Videozapise, audio zapise
· Intervju s djecom.
Kao što je mapa potrebna odgojitelju, isto je tako vrijedan dokument roditelju jer predstavlja pisani sadržaj na čemu se temelji razgovor prilikom individualnih informacija s roditeljima.
Više o razvojnoj mapi djeteta: https://sb-studiobee.com/razvojna-mapa-djeteta-2/
PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJITELJA
- praćenje recentne literature i primjena suvremenih znanja i rezultata istraživanja koje će biti temelj promjena koje unosimo u svom radu
- sudjelovanje na grupnim stručnim usavršavanjima u ustanovi i izvan nje
- – unutar ustanove – povezivanje praktičara iz svih područnih objekata s ciljem razmjene iskustava i znanja te stvaranja profesionalnih zajednica. Na ovaj način želimo transformirati kulturu ustanove koju će obilježiti ne samo mijenjanje odgojno-obrazovne prakse nego i vrijednosti, uvjerenja i očekivanja u odgojno-obrazovnoj praksi. Stručna predavanja, seminari i radionice održavat će se u sklopu internih stručnih aktiva i odgojiteljskih vijeća, a bit će usmjereni na teme koje su usko povezane sa specifičnostima ustanove, odnosno područnih objekata kako bi se osigurala temeljna teorijska znanja za poboljšanje postojeće odgojno-obrazovne prakse.
- izvan ustanove – sudjelovanje na različitim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim predavanjima, konferencijama, seminarima i radionicama, a s ciljem stjecanja novih znanja i povezivanja s drugim praktičarima. Osim profesionalnih usavršavanja koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, stručni će djelatnici sudjelovati na stručnim usavršavanjima koje organiziraju drugi dječji vrtići, organizacije i udruge usko povezane s odgojno-obrazovnom praksom.
Odgojitelji vode mapu profesionalnog razvoju koja odgojitelju služi kao sredstvo za samoprocjenu te kao pomoć u stjecanju uvida u vlastiti napredak. Mapa profesionalnog razvoja treba sadržavati uvodni dio s osnovnim informacijama i osobnom filozofijom poučavanja, poglavlje o stručnim informacijama te poglavlja o poučavanju i učenju o poučavanju.
MAPA PROFESIONALNOG RAZVOJA ODGOJITELJA
Mapa profesionalnog razvoja je strukturirana zbirka radova odgojitelja u koju su intergrirani profesionalna znanja, sposobnosti i vještine. U mapi se nalaze informacije o odgojno-obrazovnoj praksi odgajatelja. Mapa profesionalnog razvoja koristi se u svrhu razmjene iskustava, za samoprocjenu i procjenu rada odgajateljice od strane vanjskih procjenjivača. Svaka mapa profesionalnog razvoja je jedinstvena.
Odgajateljima se preporučuje da Mapu organiziraju prema ISSA Pedagoškim Standardima zbog lakšeg planiranja vlastitog napretka i lakšeg pregledavanja no odgajatelji koji ne koriste ISSA Standarde u svom radu mogu koristiti i neki drugi kriterij organizacije.
Svrha Mape profesionalnog razvoja:
- Pružiti autentičan dokaz o znanjima, vještinama i profesionalnom razvoju odgajatelja;
- Motivira odgojitelje na kritičko promišljanje o jakim stranama i slabostima vlastitog rada;
- Motivira odgojitelje na postavljanje realističnih ciljeva u okviru vlastitog profesionalnog razvoja;
- Odgojiteljima omogućuje kompetentnu i cjelokupnu prezentaciju svoga rada.
- O ODGOJITELJU
informacije o odgojitelju ( koliko dugo radimo kao odgojitelj, dob djece s kojom radimo)
kontekst radnog okruženja – osnovni podaci o vrtiću, veličini, određenju i smjernicama profesionalnog razvoja na razini vrtića
kontekst skupine – dob i broj djece u skupini, opće informacije o različitostima među djecom i obiteljima s kojima radimo
opis osobne filozofije poučavanja ( zašto smo odabrali RPOO kao profesiju, što smatramo krajnjim ciljem odgoja i obrazovanja, našu viziju djeteta i djetinjstva, uloga nas kao odgojitelja, uloga roditelja u odgoju i obrazovanju…)
INICIJALNO OBRAZOVANJE
- diplome
DOKUMENTI ODGOJITELJA U USTANOVI
- rješenje o godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena
- rješenje o koeficijentu za obračun plaće
- rješenje o godišnjem odmoru…
- INTERAKCIJE
U ODNOSU NA DIJETE/DJECU:
- bilješke o razgovoru s djetetom
- primjeri bilježaka iz grupe djece
- povratne informacije i reakcije djece
- radionice za djecu i roditelje
- rad s djecom s TUR i s darovitom djecom
- organizirane aktivnosti izvan vrtića – posjeti i izleti
- dječja priznanja za sudjelovanje na natječajima i projektima
U ODNOSU NA ODGOJITELJICE U VRTIĆU:
- suradnja
- dogovori
- timski sastanci
- refleksije
- U ODNOSU NA STRUČNO-RAZVOJNU SLUŽBU:
- suradnja
- dogovori
- savjetovanja
- individualni razgovori s roditeljima
- timski sastanci
- refleksije
OBITELJ I ZAJEDNICA
OBITELJ:
primjerci upitnika, istraživanja i drugih načina koji su korišteni za dobivanje informacija od roditelja
planovi roditeljskih sastanaka, vremenski slijed i evaluacije
bilješke o zajedničkom planiranju i praćenju postignuća djeteta
individualni razgovori s roditeljima
suradnja
suglasnosti o fotografiranju, rad na projektima
osvrt na volonterske aktivnosti roditelja u skupini i za skupinu
literatura za roditelje
- ZAJEDNICA:
- organizirane aktivnosti u zajednici
- suradnja sa zajednicom- pisana komunikacija, zahvalnice, diplome
INKLUZIJA, RAZLIČITOSTI I DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI
- zabilješke o razgovorima s djecom koji se tiču socijalne inkluzije
- zabilješke o razgovorima s roditeljima
- plan roditeljskih sastanaka u kojem je vidljiv rad na ovoj temi
- plan SDB-a iz kojeg je vidljivo poštivanje socijalne inkluzije
- fotografije, dječji crteži koji prikazuju primjere socijalne inkluzije
- međunarodna suradnja – plakati, multimedijalne prezentacije
- suradnja sa zajednicom- pisana komunikacija, zahvalnice, diplome
- PROJEKTI IZ PODRUČJA NACIONALNOG PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO
PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE I PLANIRANJE
- instrumentarij za procjenu i primjeri procjena dječjeg napretka, znanja i vještina
- primjeri individualnih planova za djecu
- refleksije o postignućima djece
- fotografije djece individualno, u paru, grupno -osvrt na dobre i problematične dijelove, plan za unaprjeđenje rada
- analiza aktivnosti za pojedino dijete
- planiranje – plan i program
- planiranje – kurikulum
- zabilješke u razgovoru s djetetom
STRATEGIJE POUČAVANJA
primjeri zabilješki u skupini
dnevni i tjedni planovi
pripreme za ogledni rad
analiza provedenih aktivnosti
projekti – priprema i valorizacija integriranog poučavanja
refleksije o strategijama poučavanja i njihovoj djelotvornosti u grupi
radovi djece
izjave i reakcije djece na aktivnosti
GPIP vrtića
Kurikulum vrtića
OKRUŽENJE ZA UČENJE
fotografije SDB- a ili tlocrt SDB-a
fotografije ili zabilješke o promjenama okruženja i materijala (promjene koje su nastale tijekom obilježavanja važnih događaja, projekata…)
bilješke o promjenama u vanjskom prostoru, reakcije djece
materijali za rad – osvrt na dobre i loše rezultate na rad
odgojitelj stvara poticajno okruženje za rad – fotografija odgojitelja u akciji
PROFESIONALNI RAZVOJ
STRUČNO USAVRŠAVANJE
- plan profesionalnog razvoja
- popis stručnih usavršavanja
- potvrde o stručnom usavršavanju
- zabilješke o stručnom usavršavanju
- zabilješke iz pročitane stručne literature
- sudjelovanje u istraživanju, objavljivanje stručnih sadržaja
- evaluacije od strane savjetnika, mentora, stručnih suradnika
ODGOJITELJSKA VIJEĆA
STRUČNI AKTIVI
ODGOJITELJ MENTOR -studenti
ODGOJITELJ MENTOR – pripravnici
ODGOJITELJ MENTOR – u zvanju

RAZVOJNA MAPA DJETETA
Ukoliko Vam treba više informacija pošaljite upit…
Ovdje možete pogledati trgovinu digitalnih integriranih planova


Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.