Odgojitelj-pripravnik treba biti nazočan radu mentora najmanje 30 sati tijekom stažiranja, a mentor je obvezan biti nazočan radu pripravnika najmanje 10 sati.

Proces stažiranja potrebno je provoditi kontinuirano kroz međusobno povezane etape stažiranja:

1. Etapa informiranja i programiranja (trajanje 2 tjedna) – prijem odgojitelja pripravnika u vrtić te upoznavanje s Programom stažiranja i članovima povjerenstva, upoznavanje konkretnog vrtića i odgojne skupine, upoznavanje plana i programa rada vrtića, upoznavanje prostornih i materijalno- tehničkih mogućnosti te organizacije rada vrtića, upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom i evidencijom, upoznavanje s Programskim usmjerenjem i kurikulumom za rani predškolski  odgoj i obrazovanje, stručno usavršavanje- oblici, sadržaji, upoznavanje s programima koji se ostvaruju u vrtiću (Redoviti programi , Program predškole), uređenje prostora vrtića, upoznavanjasvih akata i propisa, Ustava RH te načinom vođenja dnevnika stažiranja
2. Etapa hospitiranja, analiziranja, asistiranja (trajaje 2 mjeseca) – način pripremanja i izrade didaktičkih pomagala i svih poticaja za ostvarivanje odgojno- obrazovnog rada iz svih područja, sastav odgojne skupine: individualne razlike među djecom, način zadovoljavanja dječjih potreba i zastupanje dječjih prava, izbor sadržaja i aktivnosti od strane djece i odgojitelj, interakcijsko- komunikacijske odnose odgojitelj-dijete-roditelj, organizacija rada – mikro i makro organizacija od dolaska do odlaska djece iz vrtića, način planiranja, evidentiranja i valoriziranja odgojno-obrazovnog rada- kroz korištenje stručne literature i svih stručnih materijala s kojima vrtić raspolaže, upoznati makro planove – tromjesečne, mikro planove – tjedne, dnevne planove, valorizacija tromjesečna, godišnja, planiranje i realizacija plana suradnje s roditeljima kroz sve oblike i sadržaje (roditeljski sastanci, komunikacijske i kreativne radionice, kutići za roditelje, svečanosti s roditeljima, individualni razgovori), praktično upoznati sve oblike stručnog usavršavanja: timski sastanci u vrtiću, radionice, odgojiteljsko vijeće, stručni aktivi, usavršavanje izvan ustanova, intenzivno pratiti stručnu literaturu (predviđena programom), uključivati se u akcijsko istraživanje i projektni rad
3. Etapa pripremanja i izvođenja odgojno-obrazovnog procesa uz stručnu potporu i samostalno (trajanje 7,5 mjeseci) – planiranje, ostvarivanje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, izrada makro plana s elementima: razvojne zadaće, vrste djelatnosti, materijalno- organizacijski uvjeti, izrađuje mikro plan s konkretnim djelatnostima prema metodičkom slijedu, redovito dnevno planira i vodi dnevne zabilješke o reakcijama djece, ekspresiji i svim relevantnim podacima, vođenje valorizacije ostvarenog odgojno-obrazovnog procesa, izvješća i praćenje perioda adaptacije, tromjesečno praćenje razvojnog statusa djeteta te izbor sadržaja i djelatnosti za poticanje pojedinog razvoja, priprema i osiguravanje materijalnih uvjeta (prostornih i sadržajnih) za realizaciju planiranih zadaća, pratiti napredovanje djece, djece s posebnim potrebama i prilagođavati odgojne postupke i sadržaje, redovito se stručno usavršavati i sudjelovati u svim navedenim oblicima stručnog usavršavanja, individualno usavršavanje, timski sastanci u vrtiću, radionice sa stručnim timom
4. Etapa samostalnog izvođenja odgojno-obrazovnog procesa i završne evaluacije – samostalno pripremanje, vođenje i izvođenje odgojno-obrazovnog rada, završna evaluacija pripravnikovih postignuća, pristupa završnoj provjeri- polaganju stručnog ispita, prijava pripravnika na stručni ispit

1. TEME I PITANJA OPĆEG DIJELA PROGRAMA ZA USMENI DIO STRUČNOG ISPITA
   • Biranje zastupnika za Sabor Republike Hrvatske
   • Predsjednik Republike Hrvatske
   • Vlada Republike Hrvatske
   • Nadležnost Sabora Republike Hrvatske
   • Ustavni zakon o ljudskim pravima
   • Tijela lokalne uprave i samouprave
   • Županijski ured i njegova funkcija
   • Kako je organiziran odgojno-naobrazbeni sustav u Republici Hrvatskoj?
   • Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića
   • Obvezatna pedagoška dokumentacija u dječjem vrtiću
   • Opći akti u dječjem vrtiću
   • Kadrovska struktura u dječjem vrtiću
   • Pedagoški standard u predškolskom odgoju i izobrazbi
   • Ciljevi i zadaće programskog usmjerenja
   • Planiranje i programiranje odgojno-naobrazbenog rada
   • Struktura rada odgojitelja
   • Pravilnik o stručnim ispitima
   • Propisana pedagoška dokumentacija koju vodi odgojitelj
   • Odgojiteljsko vijeće
   • Napredovanje odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću
   • Koja bi se poboljšanja, prema Vašem mišljenju, mogla unijeti u zakonska i podzakonska rješenja u djelatnosti?
   
   Prijedlog poveznica za informiranje:
   1. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Dokumenti, zakonski i
   podzakonski akti, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
   https://mzo.gov.hr/pristup-informacijama/dokumenti-zakonski-i-podzakonski-akti-2080/dokumenti-zakonski-i-podzakonski-akti-1-rani-i-predskolski-odgoj-i-obrazovanje-2081/2081

2.  Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Odgoj i obrazovanje,
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj
https://mzo.gov.hr/odgoj-i-obrazovanje/109

1. Dječji vrtić kao dječja kuća: od povijesne do suvremene perspektive
2. Polazišta Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz
perspektive suvremenog shvaćanja djetinjstva
3. Fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću kao podloga razumijevanju
dječjih potreba, prava i različitih strategija učenja
4. Integracijski pristup učenju djeteta rane i predškolske dobi i suvremene strategije učenja
5. Dječji projekti u odgojno-obrazovnom radu odgojitelja
6. Dječji vrtić – mjesto učenja i ţivljenja dječjih prava
7. Partnerstvo odgojitelja i roditelja u odgoju i poticanju razvoja djece
8. Vrijednosti Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao podloga za oblikovanje kurikuluma vrtića/skupine
9. Suvremeno shvaćanje djeteta i razvoj njegovih kompetencija
10. Ciljevi Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz
suvremene perspektive djeteta i djetinjstva
11. Poticajno prostorno-materijalno i socijalno okruţenje vrtića
12. Značajke kurikuluma vrtića iz perspektive suvremene organizacije odgojno-
obrazovnog rada s djecom
13. Vrednovanje kao pretpostavka osiguranja kvalitete u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
14. Vaţnost dokumentiranja u planiranju i oblikovanju kurikuluma vrtića
15. Suvremena shvaćanja djeteta rane i predškolske dobi kao podloga oblikovanju
kurikuluma
16. Profesionalni razvoj odgojitelja i suvremeni oblici stručnog usavršavanja
17. Odgojitelj refleksivni praktičar – istraţivač svoje odgojno-obrazovne prakse
18. Neodvojivost njege, odgoja i obrazovanja djece u jaslicama
19. Kultura vrtića – razumijevanje, istraţivanje, mijenjanje
20. Promatranje, praćenje i dokumentiranje dječjih aktivnosti
21. Uloge i postupci odgojitelja u aktivnostima djece
22. Inkluzivni odgoj i obrazovanje u ustanovi ranog i predškolskog odgoja
23. Postupci odgojitelja u procesu prilagodbe djeteta na novu sredinu jaslica/vrtića
24. Poticanje razvoja darovite djece u skupini
25. Ustanova za rani i predškolski odgoj – organizacija koja uči
26. Pluralizam i sloboda odgoja u dječjem vrtiću iz perspektive različitih programa koji se u vrtiću provode
27. Suradnički odnosi u vrtiću -pretpostavka razvoja suvremenog kurikuluma
28. Suvremeni mediji i poticanje dječje kreativnosti u vrtiću
29. Suvremene strategije učenja i poučavanja u poticanju razvoja istraţivačkih aktivnosti djece
30. Igra djeteta rane i predškolske dobi kao strategija učenja i osobnog razvoja
31. Uloga odgojitelja u poticanju i podrţavanju dječje radoznalosti za učenjem i
istraţivanjem
32. Akcijsko istraţivanje odgojitelja u funkciji unapreĎivanja odgojno-obrazovnog procesa
33. Uloga odgojitelja u oblikovanju projekta
34. Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije u vrtiću

Preporučena literatura:
1. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (2014).
2. Miljak, A. Istraživanje procesa odgoja i njege u dječjim jaslicama. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
3. Miljak, A. (1996). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb, Velika Gorica: Persona
4. Miljak, A.,Vujičić, L. (ur.). (2002). Vrtić u skladu s dječjom prirodom „Dječja kuća“. Rovinj: DV Neven.
5. Miljak, A. (2009). Ţivljenje djece u vrtiću : novi pristupi u shvaćanju, istraţivanju i organiziranju odgojno-obrazovnog procesa u dječjim vrtićima. Zagreb : SM naklada.
6. Miljak,A. (2009a), Integracijski pristup u ranom odgoju i obrazovanju na
konceptualnoj i/ili djelatnoj razini. Zbornik radova: Integracijski pristup kao načelo u radu s djecom predškolske dobi. Str.11-21.
7. Miljak, A. (2015). Razvojni kurikulum ranog odgoja. Zagreb: Mali profesor
8. Petrović-Sočo, B. (2007). Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje – holistički pristup. Zagreb: Mali profesor
9. Petrović – Sočo B. (2009). Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića, Zagreb, Mali profesor.
10. Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec A. (2008). Darovito je, što ću s njim : priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb: Alinea.
11. Ljubetić, M. (2012), Nosi li dobre roditelje roda. Zagreb: Profil.
12. Ljubetić, M., Mendeš,B. (2012). Prema kulturi (samo)vrednovanja ustanove ranog i predškolskog odgoja – izazov za promjene. Split: N. N. Mundić d.o.o.
13. Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb: Element d. o. o.
14. Slunjski E.(2001). Integrirani predškolski kurikulum –rad djece na projektima, Mali profesor. Zagreb.
15. Slunjski, E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću – organizaciji koja uči. Zagreb: Mali profesor. Visoka učiteljska škola u Čakovcu.
16. Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić zajednica koja uči. Zagreb: Spektar Media.
17. Slunjski, E.( 2012). Tragovima dječjih stopa. Profil knjiga d.o.o. Zagreb
18. Slunjski, E. i suradnici, (2015). Izvan okvira: kvalitativni iskoraci u shvaćanju i
oblikovanju predškolskog kurikuluma. Zagreb: Element d.o.o.
19. Slunjski, E. i suradnici, (2016). Izvan okvira 2:Promjena – od kompetentnog pojedinca i ustanove do kompetentne zajednice učenja.Zagreb: Element d.o.o.
20. Priručnik za samo vrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Zagreb: NCVVO, 2012.
21. Antulić Majcen, S., Pribela-Hodap, S. (2017). Prvi koraci na putu prema kvaliteti. Samovrednovanje ustanova ranga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.
22. Vujičić, L., Duh, M. (2009). Interdisciplinarni pristup učenju- put ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka-Maribor: Učiteljski fakultet Rijeka, Pedagoški fakultet Maribor
23. Vujičić, L. (2011). Istraţivanje kulture odgojno – obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor.
24. Vujičić, L. i sur. (2017). Razvoj znanstvene pismenosti u ustanovama ranog odgoja. Rijeka: Učiteljski fakultet.
25. Jurčević Lozančić, A. (2016). Socijalne kompetencije u ranome djetinjstvu. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
26. Katz, G., McClellan, E., (2005), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
27. Šagud, M. ( 2006) Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola Petrinja.
28. Šagud, M. (2002). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine.
29. Maleš, D. (ur.). (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.
30. Maleš, D., Milanović, M., Stričević, I. (2003). Ţivjeti i učiti ljudska prava. Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Filozofski fakultet Zagreb.
31. Konvencija o pravima djeteta. Dostupno na: https://www.unicef.hr/konvencija-o-pravima-djeteta/
32. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava os-igkovacic-
dj.skole.hr/…/NACIONALNI_PROGRAM_ODGOJA_I_OBRAZOVANJ.
33. Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine. http://www.savez-dnd.hr/wp-content/uploads/2014/11/01-Strategija-djeca- 2014-2020.pdf
34. Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Razvojno-primjereni program za rad s djecom s posebnim potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji
http://www.korakpokorak.hr/upload/kurikulum_za_inkluziju.pdf
35. Livazović, G., Alispahić, D., Terović, E. (2015). Inkluzivni odgoj i obrazovanje
priručnik. Dostupno na https://bib.irb.hr/datoteka/756708.INKLUZIVNI_ODGOJ_I_OBRAZOVANJE_DUG A_2015.pdf
36. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed.
37. Stokes Szanton, E. (2000), Kurikulum za jaslice, Razvojno primjereni program za rad s djecom od 0 do 3 godine. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak
38. Došen-Dobud, A. (2004). S djecom u jaslicama. Zagreb: Alinea.
39. Seitz, M., Hallwach, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.
40. Bouillet, D. (2018). S ONE STRANE INKLUZIJE DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI izvješće o provedenoj analizi pristupačnosti kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djeci u ranjivim situacijama u Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF.
https://www.unicef.hr/wpcontent/uploads/2018/12/S_one_strane_inkluzije_FINAL.pdf
Časopisi: Dijete, vrtić, obitelj; Ţivot i škola; Školski vjesnik i drugi (dostupni putem portala časopisa Hrčak).

Stručni ispit obuhvaća:

Pisani rad traje do četiri (4) sata. Od ponuđenih triju tema, na dan pisanja rada, pripravnici odabiru jednu. Teme su psihološke, pedagoško-metodičke naravi, a određuje ih tajnik ispitnog povjerenstva u suradnji s odgovarajućim članom ispitnog povjerenstva (najčešće profesor metodike).
Praktični rad
Neovisno o tome je li pisani rad ocijenjen pozitivnom ili negativnom ocjenom, pripravnik prema prethodnom dogovoru s odgojiteljem sustručnjakom i stručnim suradnikom vrtića u kojem polaže stručni ispit počinje praktični rad s djecom koji je samostalno pripremio. Dva primjerka pisane pripreme pripravnik daje predsjedniku ispitnog povjerenstva prije održavanja praktičnog rada.
Usmeni ispit mogu polagati pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad. U prvom dijelu usmenog ispita ispituje se znanje iz metodike struke (povezano s održanim praktičnim radom) odgojitelja, odnosno prikazom praktičnog rada stručnog suradnika.
Nakon toga slijedi pitanje iz Ustava RH, ustroja predškolskog odgoja i rada u vrtiću, predškolskih propisa te pedagoške dokumentacije.

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA U DJEČJEM VRTIĆU

1.	Ljetopis dječjeg vrtića	sadrži povijest ustanove ili mjesta, podatke o pedagoškoj godini, pregled zbivanja i aktivnosti uz fotodokumentaciju, obljetnice i sl.
2.	Matična knjiga djece	sadrži podatke o djetetu – upis, ispis, adresa, datum rođenja, imena roditelja
3.	Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića	orjentacijski plan i program
4.	Zapisnici s odgojiteljskih vijeća	vode se za sastanke odgojiteljskih vijeća, internih stručnih aktiva i radnih dogovora, sastanaka stručnog tima
5.	Individualni dosje djeteta	vodi se za djecu s posebnim potrebama, dosje vode odgojitelji, pedagog, psiholog, defektolog i medicinska sastra
6.	Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa dječjeg vrtića	donosi se do 31. kolovoza tekuće godine za svaku pedagošku godinu uz prethodnu raspravu i zaključke odgojiteljskog vijeća
7.	Matična knjiga zaposlenih	sadrži evidenciju zamjena zaposlenika
8.	Plan i program stručnog usavršavanja	obavezno vode ravnatelj, stručni suradnici i odgojitelji, a sadrži podatke o zaposleniku, oblik stručnog usavršavanja i datum prihvaćanja plana i programa na odgojiteljskom vijeću
9.	Imenik djece	sadrži podatke o odgojnoj skupini djeteta, imenu i prezimenu, datumu rođenja, adresi stanovanja, broju telefona i osiguranja
10.	Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine	vodi se za svaku odgojnu skupinu u dječjem vrtiću. Sadrži opće podatke o nazivu dječjeg vrtića, objektu, odgojnoj skupini, pedagoškoj godini za koju se vodi, ime i prezime i potpis odgojitelja koji rade u toj skupini, te potpis ravnatelja dječjeg vrtića. U knjigu se piše tromjesečni, tjedni i dnevni plan i program odgojno-obrazovnog rada; dnevna zapažanja; te tromjesečna i godišnja valorizacija odgojno-obrazovnog rada.

OPĆI AKTI U DJEČJEM VRTIĆU

1.	Statut	– se temelji na zakonu o predškolskom odgoju; pobliže utvrđuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela; te uređuje druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove Određuje ustrojstvo dječjeg vrtića; status, naziv, sjedište; vrste i trajanje pojedinih programa; uvjete i načine davanja pojedinih usluga; radno vrijeme, ovlasti i odlučivanja pojedinih tijela; način rada stručnih tijela; način donošenja općih akata; naputak o proučavanju unutarnjeg ustrojstva; reguliranje poslovne tajne; imenovanje svih općih akata.
2.	Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića	– temelji se na zakonu o predškolskom odgoju i statutu. Pobliže uređuje unutarnje ustrojstvo, te način obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića kao javne službe.
3.	Pravilnik o radu	– uređuje odnose na radu, te regulira prava i obveze iz radnog odnosa.
4.	Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika	prijave za upis djece su u svibnju; upisi su u lipnju; a u toku godine se upisuju djeca s liste čekanja. Prednost pri upisu djece u dječji vrtić koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili u državnom vlasništvu imaju djeca: roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, iz obitelji s troje ili više djece, zaposlenih roditelja, s teškoćama u razvoju, samohranih roditelja i djeca uzeta na uzdržavanje, u godini prije polaska u osnovnu školu, roditelja koji primaju dječji doplatak.
5.	Pravilnik o zaštiti na radu         Pravilnik o zaštiti od požara	Sadrži razrađene odredbe Zakona o zaštiti na radu prilagođene konkretnoj djelatnostiOdbor zaštite na raduPrije donošenja potrebno savjetovanje sa povjerenikom radnika za zaštitu na radu (najčešće u osobi sindikalnog povjerenika)Propisuje mjere i postupke za sprečavanje nastanka i širenja požara
6.	Poslovnik o radu Upravnog vijeća	Sadrže odredbe o načinu sazivanja sjednica, predsjedanju, načinu donošenja odluka, sastavu, načinu rada na sjednicama, zapisniku, osobama koje se mogu pozvati na sjednice i slično.
7.	Godišnji plan i program dječjeg vrtića	Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna, on obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.

Godišnji plan i program vrtića

Godišnji plan i program rada je, sam po sebi, jedan običan dokument, koji uz to sadrži i dodatne priloge kao što su: Sigurnosno-zaštitni i preventivni programi, Godišnji plan i program rada zdravstvene voditeljice, Plan i program rada tehničke službe te Godišnji plan i program rada tajnika. Na temelju godišnjeg plana i programa rada dječji vrtić obavlja svoju djelatnost te je isti, po donošenju, dužan  dostaviti Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Prema članku 21. stavku 1. Zakona „Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 01. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.“ Prema stavku 2. istoga članka „Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna“ Stavkom 3. propisano je sve što godišnji plan i programa rada sadrži pa je tako navedeno da „Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.“ Iz zadnjeg stavka posebno je vidljiva sva kompleksnost godišnjeg plana i programa rada kao jednog uistinu značajnog dokumenta te ujedno i osnove za sav rada dječjeg vrtića u nadolazećoj pedagoškoj godini.

Kurikulum vrtića

Kurikulum vrtića je, pak, jedan znatno manje obiman dokument te je člankom 15. stavkom 8. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju propisano sljedeće: „Kurikulum dječjeg vrtića razrađen je prema Nacionalnome kurikulumu, a njime se utvrđuju programi i njihova namjena, nositelji i načini ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti i načini vrednovanja“. Prema stavku 7. spomenutoga članka „Nacionalni kurikulum i kurikulum predškole su dokumenti na temelju kojih se izrađuje kurikulum dječjeg vrtića.“ Za razliku od godišnjeg plana i programa rada, vrtić nije obavezan dostavljati svoj kurikulum Ministarstvu znanosti i obrazovanja, no prema prethodnom rješenju zakonodavca ipak ga je dužan izrađivati svakih 5 godina.

Individualna razvojna mapa prikaz je osnovnih prekretnica u mentalnom i tjelesnom razvoju djeteta od rođenja do sedme godine. Na razumljiv i jednostavan način opisuje karakteristične promjene i moguća odstupanja, a namijenjena je odgojiteljima i roditeljima kao orijentacijska osnova za praćenje razvoja djeteta i organiziranje njegove aktivnosti.

Način vođenja individualne razvojne mape nije definiran. Svaki odgojitelj na svoj način prilazi osmišljavanju izgleda mape. Ovisno o našim osobnim sklonostima svatko od odgojitelja nastoji što objektivnije zabilježiti važne trenutke u razvoju djeteta.

Individualne razvojne mape mogu sadržavati:

· Fotografiju djeteta s osnovnim podacima (ime i prezime, datum rođenja, imena roditelja, braće i sestara, datum upisa u dječji vrtić)

· Anegdotske bilješke djeteta

· Likovne radove

· Zapažanja o djetetu – fotografije s opisom djeteta u aktivnosti

· Videozapise, audio zapise

· Intervju s djecom.

Kao što je mapa potrebna odgojitelju, isto je tako vrijedan dokument roditelju jer predstavlja pisani sadržaj na čemu se temelji razgovor prilikom individualnih informacija s roditeljima.

Više o razvojnoj mapi djeteta: https://sb-studiobee.com/razvojna-mapa-djeteta-2/

1. praćenje recentne literature i primjena suvremenih znanja i rezultata istraživanja koje će biti temelj promjena koje unosimo u svom radu
2. sudjelovanje na grupnim stručnim usavršavanjima u ustanovi i izvan nje
3. – unutar ustanove – povezivanje praktičara iz svih područnih objekata s ciljem razmjene iskustava i znanja te stvaranja profesionalnih zajednica. Na ovaj način želimo transformirati kulturu ustanove koju će obilježiti ne samo mijenjanje odgojno-obrazovne prakse nego i vrijednosti, uvjerenja i očekivanja u odgojno-obrazovnoj praksi. Stručna predavanja, seminari i radionice održavat će se u sklopu internih stručnih aktiva i odgojiteljskih vijeća, a bit će usmjereni na teme koje su usko povezane sa specifičnostima ustanove, odnosno područnih objekata kako bi se osigurala temeljna teorijska znanja za poboljšanje postojeće odgojno-obrazovne prakse.
4. izvan ustanove – sudjelovanje na različitim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim predavanjima, konferencijama, seminarima i radionicama, a s ciljem stjecanja novih znanja i povezivanja s drugim praktičarima. Osim profesionalnih usavršavanja koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, stručni će djelatnici sudjelovati na stručnim usavršavanjima koje organiziraju drugi dječji vrtići, organizacije i udruge usko povezane s odgojno-obrazovnom praksom.

Odgojitelji vode mapu profesionalnog razvoju koja odgojitelju služi kao sredstvo za samoprocjenu te kao pomoć u stjecanju uvida u vlastiti napredak. Mapa profesionalnog razvoja treba sadržavati uvodni dio s osnovnim informacijama i osobnom filozofijom poučavanja, poglavlje o stručnim informacijama te poglavlja o poučavanju i učenju o poučavanju.

Mapa profesionalnog razvoja je strukturirana zbirka radova odgojitelja u koju su intergrirani profesionalna znanja, sposobnosti i vještine. U mapi se nalaze informacije o odgojno-obrazovnoj praksi odgajatelja. Mapa profesionalnog razvoja koristi se u svrhu razmjene iskustava, za samoprocjenu i procjenu rada odgajateljice od strane vanjskih procjenjivača. Svaka mapa profesionalnog razvoja je jedinstvena.

Odgajateljima se preporučuje da Mapu organiziraju prema ISSA Pedagoškim Standardima zbog lakšeg planiranja vlastitog napretka i lakšeg pregledavanja no odgajatelji koji ne koriste ISSA Standarde u svom radu mogu koristiti i neki drugi kriterij organizacije.

Svrha Mape profesionalnog razvoja:

• Pružiti  autentičan dokaz o znanjima, vještinama i profesionalnom razvoju odgajatelja;
• Motivira odgojitelje na kritičko promišljanje o jakim stranama i slabostima vlastitog rada;
• Motivira odgojitelje na postavljanje realističnih ciljeva u okviru vlastitog profesionalnog razvoja;
• Odgojiteljima omogućuje kompetentnu i cjelokupnu prezentaciju svoga rada.

1. O ODGOJITELJU

informacije o odgojitelju ( koliko dugo radimo kao odgojitelj, dob djece s kojom radimo)

kontekst radnog okruženja – osnovni podaci o vrtiću, veličini, određenju i smjernicama profesionalnog razvoja na razini vrtića

kontekst skupine – dob i broj djece u skupini, opće informacije o različitostima među djecom i obiteljima s kojima radimo

opis osobne filozofije poučavanja ( zašto smo odabrali RPOO kao profesiju, što smatramo krajnjim ciljem odgoja i obrazovanja, našu viziju djeteta i djetinjstva, uloga nas kao odgojitelja, uloga roditelja u odgoju i obrazovanju…)

INICIJALNO OBRAZOVANJE

• diplome

DOKUMENTI ODGOJITELJA  U USTANOVI

• rješenje o godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena

• rješenje o koeficijentu za obračun plaće

• rješenje o godišnjem odmoru…

2. INTERAKCIJE

U ODNOSU NA DIJETE/DJECU:

• bilješke o razgovoru s djetetom

• primjeri bilježaka iz grupe djece

• povratne informacije i reakcije djece

• radionice za djecu i roditelje

• rad s djecom s TUR i s darovitom djecom

• organizirane aktivnosti izvan vrtića – posjeti i izleti

• dječja priznanja za sudjelovanje na natječajima i projektima

U ODNOSU NA ODGOJITELJICE U VRTIĆU:

• suradnja

• dogovori

• timski sastanci

• refleksije

• U ODNOSU NA STRUČNO-RAZVOJNU SLUŽBU:
• suradnja
• dogovori
• savjetovanja
• individualni razgovori s roditeljima
• timski sastanci
• refleksije

OBITELJ I ZAJEDNICA

OBITELJ:

primjerci upitnika, istraživanja i drugih načina koji su korišteni za dobivanje informacija od roditelja

planovi roditeljskih sastanaka, vremenski slijed i evaluacije

bilješke o zajedničkom planiranju i praćenju postignuća djeteta

individualni razgovori s roditeljima

suradnja

suglasnosti o fotografiranju, rad na projektima

osvrt na volonterske aktivnosti roditelja u skupini i za skupinu

literatura za roditelje

• ZAJEDNICA:
• organizirane aktivnosti u zajednici
• suradnja sa zajednicom- pisana komunikacija, zahvalnice, diplome

INKLUZIJA, RAZLIČITOSTI I DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI

• zabilješke o razgovorima s djecom koji se tiču socijalne inkluzije
• zabilješke o razgovorima s roditeljima
• plan roditeljskih sastanaka u kojem je vidljiv rad na ovoj temi
• plan SDB-a iz kojeg je vidljivo poštivanje socijalne inkluzije
• fotografije, dječji crteži koji prikazuju primjere socijalne inkluzije
• međunarodna suradnja – plakati, multimedijalne prezentacije
• suradnja sa zajednicom- pisana komunikacija, zahvalnice, diplome
• PROJEKTI IZ PODRUČJA NACIONALNOG PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO

PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE I PLANIRANJE

• instrumentarij za procjenu i primjeri procjena dječjeg napretka, znanja i vještina
• primjeri individualnih planova za djecu
• refleksije o postignućima djece
• fotografije djece individualno, u paru, grupno -osvrt na dobre i problematične dijelove, plan za unaprjeđenje rada
• analiza aktivnosti za pojedino dijete
• planiranje  – plan i program
• planiranje – kurikulum
• zabilješke u razgovoru s djetetom

STRATEGIJE POUČAVANJA

primjeri zabilješki u skupini

dnevni i tjedni planovi

pripreme za ogledni rad

analiza provedenih aktivnosti

projekti – priprema i valorizacija integriranog poučavanja

refleksije o strategijama poučavanja i njihovoj djelotvornosti u grupi

radovi djece

izjave i reakcije djece na aktivnosti

GPIP vrtića

Kurikulum vrtića

OKRUŽENJE ZA UČENJE

fotografije SDB- a ili tlocrt SDB-a

fotografije ili zabilješke o promjenama okruženja i materijala (promjene koje su nastale tijekom obilježavanja važnih događaja, projekata…)

bilješke o promjenama u vanjskom prostoru, reakcije djece

materijali za rad – osvrt na dobre i loše rezultate na rad

odgojitelj stvara poticajno okruženje za rad – fotografija odgojitelja u akciji

PROFESIONALNI RAZVOJ

STRUČNO USAVRŠAVANJE

• plan profesionalnog razvoja
• popis stručnih usavršavanja
• potvrde o stručnom usavršavanju
• zabilješke o stručnom usavršavanju
• zabilješke iz pročitane stručne literature
• sudjelovanje u istraživanju, objavljivanje stručnih sadržaja
• evaluacije od strane savjetnika, mentora, stručnih suradnika

ODGOJITELJSKA VIJEĆA

STRUČNI AKTIVI

ODGOJITELJ MENTOR -studenti

ODGOJITELJ MENTOR – pripravnici

ODGOJITELJ MENTOR  – u zvanju