U ustanovana ranoga i predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj nemoguće je definirati pojam mentorstva. Mentorstvo je kompleksne prirode i vrlo se razlikuje u odnosu mentora i mentorirane osobe. Komplesksnost je usko vezana za profesionalni razvoj odgojitelja, ali i za rad mentora za koji postoje pravilnici bez jasno određenih i propisanih uloga…

• MENTORSTVO STUDENTU

Upisom na jedan od fakulteta za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, budući odgojitelji svoju stručnu praksu obavljaju u predškolskoj ustanovi. Stručna praksa studenata odvija se cjelovito te na početku ima za cilj upoznavanje, ali s vremenom i postupno ovladavanje potrebnih vještina za samostalno i složeno odgojiteljsko zvanje. Odgojitelj mentor ima ključnu ulogu na djelovanje i praktično iskustvo studenta. Studentu koji se po prvi puta susreću s realnošću prakse, odgojitelj mentor orjentiran je na pružanju emocionalne podrške kako bi povećao njegovo samopouzdanje i pripremio na izazove u radu u predškolskoj ustanovi. Zbog toga je važno da odgojitelj mentor ima razvijene interpersonalne vještine koje uključjuju sposobnost prihvaćanja, emocionalnu stabilnost, spremnost na razumijevanje, međusobno dogovaranje, uvažavanje individualnosti, toleranciju i kritičnost… Vrlo je važan i profesionalni i stručni rad odgojitelja mentora koji će studentu pružiti informacije o odgojitelju kao uzoru, modelu, savjetniku i kritičkom prijatelju. I na kraju odgojitelj koji ima sposobnost kritičke analize u planiranju, izvođenju i evaluiranju odgojno-obrazovnog rada studenta.

Pravilnikom o vježbaonicama i pokusnim programima u dječjim vrtićima te o dječjim vrtićima kao stručno-razvojnim centrima (NN, 46/2004) u Čl.2 dječji vrtić određuje vježbaonicom visokih učilišta, koji osposobljavaju studente za rad s predškolskom djecom. Vježbaonicu određuje ministar znanosti i obrazovanja, a potvrđuje se rješenjem.

Dječji vrtić koji se određuje vježbaonicom mora osigurati:

1. visoku razinu kvalitete odgojno-obrazovnog procesa;

2. odgovarajući prostor za izvođenje raznih oblika i sadržaja odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada te za konzultacije studenata i druge aktivnosti;

3. dovoljno didaktičkih i rehabilitacijskih sredstava i pomagala te drugu odgovarajuću opremu za odgojno-obrazovni rad;

4. potreban broj odgovarajućega stručnog osoblja;

5. godišnji plan i program praktičnog osposobljavanja studenata u dječjem vrtiću i njegovu realizaciju i broj studenata.

U Republici Hrvatskoj u većini mentorstva odgojitelji nisu plaćeni za rad sa studentima koji obavljaju stručnu praksu, a niti dječji vrtići u kojima se održava stručna praksa nemaju verificirane programe vježbaonice za studente visokih učilišta.

• MENTORSTVO ODGOJITELJU PRIPRAVNIKU

Mentorstvo je vrlo zahtjevan odnos između odgojitelja mentora i odgojitelja pripravnika, koje podrazumijeva profesionalnu i osobnu uključenost u osposobljavanju odgojitelja pripravnika za njegov budući posao. Pripravnik u predškolskom odgoju i obrazovanju je odgojitelj bez radnog iskustva u struci. Na temelju članka 28., stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine”, broj 10/97), ministar prosvjete i športa donosi Pravilnik o načinima i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću. U članku 6. navedeno je ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom ili onog koji nema obvezu polagati stručni ispit, a uživa ugled vrsnog odgojitelja.

Pravilnik je prilično “staroga” datuma te se u njemu nalaze sadržaji programa pripravničkog staža, a to su: Ustav RH, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece, drugi propisi iz područja predškolskog odgoja i naobrazbe, opći i stručni akti vrtića, poznavanje specifičnih osobina, potreba i zakonitosti razvoja djeteta predškolske dobi – zadaća i sadržaja njege, odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi, organizacijsko-materijalnih uvjeta ostvarenja procesa njege, odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi, interakcijsko-komunikacijskih odnosa odgojitelja, djece i roditelja – planiranje, programiranje, pripremanje i ostvarivanje programa njege, odgoja i naobrazbe te praćenje, procjenjivanje i evaluiranje ostvarenja programa – vođenje pedagoške dokumentacije. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015.) službeni je dokument propisan u Republici Hrvatskoj koji sadrži temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi. Dokument određuje sve bitne kurikularne sastavnice koje se trebaju odražavati na cjelokupnu organizaciju i provođenje odgojno-obrazovnoga rada u svim vrtićima u Republici Hrvatskoj, ali nije dio Pravilnika pa je za pretpostaviti da je ipak “imaginarni” dio istoga.

Nakon godinu dana pripravničkog staža, odgojitelj pripravnik polaže stručni ispit. Svrha je stručnog ispita ustanoviti osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje odgojiteljskog poziva. Tada odgojitelj mentor pripravniku prestaje biti mentor, već mu se dodjeljuje odgojitelj iz vrtića u kojemu se polaže stručni ispit i koji obavlja posao mentora prilikom praktičnog rada s djecom. Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje čine: profesor metodike, profesor hrvatskog jezika, mentor – savjetnik za predškolski odgoj i obrazovanje (AZOO) ili istaknuti stručnjak praktičar, ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit i odgojitelj ili stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Stručno ispitno povjerenstvo jedan ogledni sat tj.praktični rad, sa ocjenom “zadovoljava” i “ne zadovoljava”, ocjenjuje stručnost odgojitelja pripravnika nakon preddiplomskog i diplomskog stručnog studija za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao i nakon godinu dana odrađenoga pripravničkog staža. Također, u Pravilniku se navodi da članovi ispitnog povjerenstva za obavljanje poslova u svezi sa stručnim ispitima, odnosno za rad u ispitnom povjerenstvu, imaju pravo na naknadu koju refundira Ministarsvo znanosti i obrazovanja, dok odgojitelj mentor za rad s pripravnikom za vrijeme pripravničkog staža nema pravo na naknadu.

• ODGOJITELJ MENTOR U POLOŽAJNOM ZVANJU

Odgojitelj koji ima odgovarajuću stručnu spremu propisanu zakonom i zadovoljava mjerila ocjenjivanja , može napredovati u struci i stjecati položajna zvanja u odgojitelj mentor i odgojitelj savjetnik. Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine”, broj 10/97), ministar prosvjete i športa donosi Pravilnik o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suranika u dječjim vrtićima. Na temelju ovoga Pravilnika, koji je također “staroga” datuma, pa je za pretpostaviti da su i elementi vrednovanja, ali i uloga položajnog zvanja odgojitelja zastarili tj. ne odgovaraju suvremenim ulogama odgojitelja u dječjem vrtiću.

Odgojitelj mentor u zvanju svojom stručnošću odnosno ljudskim, pedagoškim i metodičkim odlikama postižu uzorne rezultate u odgojno-obrazovnom radu, aktivnostima s djecom, roditeljima i zajednicom, stručnom radu te pridonosi unapređivanju procesa poučavanja, razvoju cjelokupne odgojno-obrazovne prakse u predškolskoj ustanovi.

Odgojitelj mentor u zvanju nema propisanu ulogu niti opis poslova nekim od pravilnika, a jedina “dodijeljena” uloga je u Pravilniku o načinima i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću. Ovdje je važno za napomenuti, ukoliko dječji vrtić nema u popisu i opisu poslova odgojitelja mentora u zvanju u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića, tada i položajno zvanje odgojitelja nema svoju radnu ulogu u predškolskoj ustanovi.