STEAM u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

STEAM je budućnost. STEAM je akronim za znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku. To su područja učenja u kojima su djeca otvorena prema budućnosti. STEAM čini kreatore, mislioce, umjetnike, inovatore i izumitelje. Dječje otkrivanje u jednostavnim STEAM idejama u ranoj i predškolskoj dobi danas postavlja temelj za višu razinu učenja sutra. Mala djeca su znatiželjni učenici koji traže prosječno 76 pitanja na sat. Oni su prirodni znanstvenici i inženjeri koji uče igre kroz znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku (STEAM). Istraživanja potvrđuju da je mozak osobito osjetljiv na matematiku i logiku učenja u dobi od 1 do 4 godine. Veza između ranog djetinjstva i STEAM-a je neupitna. Rano izlaganje STEAM-a bilo da je riječ o školi, muzeju, knjižnici ili samo kritičko razmišljanje i uzročno-posljedične veze, podržava sveukupni intelektualni rast djeteta, razvija rano kritičko razmišljanje i vještine razmišljanja i pospješuje kasniji interes za STEAM studije i karijere.

Bogato okruženje s promišljenim izborom materijala potiču djecu na otkrivanje i rješavanje problema te omogućuje postavljanje hipoteze, istraživanje, eksperimentiranje i konstruiranje znanja i razumijevanja iz područja znanosti. Raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost materijala trebaju promovirati neovisnost i autonomiju učenja djece, a sadržajno bogatstvo materijala djeci različitih interesa i različitih razvojnih sposobnosti omogućiti različite izbore.

Znanstvena pismenost podrazumijeva splet specifičnih znanja, vještina i stavova iz područja znanosti, a određuje se kao sposobnost i volja za korištenje znanstvenih znanja i metoda koje se koriste za objašnjavanje svijeta prirode da bi se postavila pitanja i došlo do zaključaka temeljenih na dokazima.

U ranom djetinjstvu djeca u okviru istraživačkih aktivnosti, uz usvajanje praktičnih temeljnih znanja o načinima na koje funkcionira svijet koji ih okružuje, razvijaju i određene vještine i stavove iz područja znanosti.

Znanstvene vještine koje djeca mogu razvijati u kontekstu istraživačko-spoznajnih aktivnosti:

  • Promatranje (koristeći sva osjetila)
  • Opisivanje
  • Uspoređivanje
  • Klasificiranje
  • Nizanje
  • Bilježenje zapažanja riječima, slikama, skicama, grafovima
  • Postavljanje pitanja i zaključaka
  • Rješavanje problema i uočavanje problema
  • Komunikacijske vještine (govorenje, slušanje, snimanje, izvješćivanje)
  • Društvene vještine (vođenje, suradnja, diskutiranje o idejama i stavovima, slušanje tuđih gledišta)
  • Od stavova u znanosti razvijaju se: znatiželja, entuzijazam, motivacija, odgovornost, originalnost, neovisnost mišljenja, upornost, poštivanje dokaza, otvorenost uma, kritičko razmišljanje itd.

Znanstvene teme za djecu:

  • Istraživanja problema iz područja prirodnih znanosti (ispitivanje, istraživanje, klasificiranje, iznošenje pretpostavki, stvaranje i provjeravanje hipoteza s drugima)
  • Znanja o životu (proučavanje života ljudi, biljaka i životinja, funkcioniranja živih organizama)
  • Fizikalna znanja (proučavanje neživih materijala i to krutih, tekućih i plinovitih, zatim energije poput svjetla, vjetra, zvuka, elektriciteta, gibanja i magnetizma te njihovih zakonitosti poput gravitacije, ravnoteže i t.)
  • Kemijska znanja (kompozicija i mijenjanje supstancija, npr. otapanje)
  • Znanja o Zemlji i svemiru (materijali na Zemlji, objekti na nebu i promjene na Zemlji i nebu koje mogu uključivati i neke geološke (stijene, školjke), meteorološke (voda i atmosfera) te astronomske aspekte (Sunce, Mjesec, planeti i zvijezde)
  • Znanja o osobnim i socijalnim aspektima života (zdravlje, promjene u okruženju, načini konzerviranja i recikliranja materijala i sl.)
  • Ekologija (odnos između živih bića i njihova okruženja, briga čovjeka za biljke i životinje i sl.)
  • Znanost i tehnologija (povezanost prirode i ljudskih ostvarenja)
  • Likovna umjetnost (boje u prirodi, istraživanje bojama, tehnikama)

Poticanje razvoja znanstvene pismenosti je istraživači proces u kojem će djeca stjecati praktična znanja iz područja znanosti, razvijati istraživačke vještine i stavove, bez unaprijed određenog plana i programa, već samo na temelju smjernica. One će se mijenjati i nadopunjavati ovisno o dječjim teorijama o problemu iz područja znanosti koje ih zanima.

Pitaj kao…………..ZNANSTVENIK

Zamisli kao……….TEHNOLOG

Izgradi kao………..INŽENJER

Kreiraj kao…………UMJETNIK

Izračunaj kao …….MATEMATIČAR

A u svemu, IGRAJ se kao DIJETE!

LITERATURA:

  1. Došen-Dobud, A., Malo dijete veliki istraživač, Alinea, Zagreb,1995.
  2. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (Narodne novine, 10/97, 107/07 i 94/13).
  3. Vujičić, L. i sur., Razvoj znanstvene pismenosti u ustanovama ranog odgoja, UFRi, Rijeka, 2016.